Bulovo najvažnije delo bilo je „Istraživanje zakona misli na kome se zasniva matematička teorija logike i verovatnoće“, objavljeno 1854. Bul je prišao logici na nov način, sažimajući je u prostu algebru, pretvarajući logiku u matematiku. To je algebarska struktura koja sažima osnovu operacija I (AND), ILI (OR), NE (NOT), kao i skupovnih operacija kao što su unija, presek i komplement. I kolo će pokazati TAČAN rezultat (binarno 1), samo ako su svi ulazi 1. ILI kolo će pokazati TAČAN rezultat ako mu je jedan od ulaza 1. NETAČAN rezultat će pokazati samo ako su oba ulaza 0. NE kolo ima samo jedan ulaz, i signal na izlazu je suprotan od signala na ulazu. NI kolo može biti kombinovano sa I, što daje NI (NAND), i sa ILI, što daje NILI (NOR). Ova kola imaju isti proces ulaza signala, ali na kraju izlazi suprotan signal. Stvorio je algebru logike koja je nazvana Bulova algebra, i koja nalazi primenu u konstrukciji računara, uključujući strujna kola itd. Nažalost, nije živeo dugo, umire u 49-oj godini života, 8. decembra 1864. od prehlade, koju je dobio tako što je pešačio dve milje po kiši, kako bi stigao na predavanje, koje je održao u mokroj odeći.
Ako danas odete na google videćete ovo....ako kliknete saznaćete nešto o Džordžu Bulu Džordž Bul (eng. George Boole; Linkoln, 2. novembar 1815 — Kork, 8. decembar 1864) je bio engleski matematičar i filozof. Njegovo najveće dostignuće je bilo uvođenje u matematiku i logiku pojma algebre Bula. Zbog značaja tog termina kao i njegove primene u informatici i matematičkoj logici Bul se smatra za jednog od tvoraca tih oblasti nauke.
Bulovo najvažnije delo bilo je „Istraživanje zakona misli na kome se zasniva matematička teorija logike i verovatnoće“, objavljeno 1854. Bul je prišao logici na nov način, sažimajući je u prostu algebru, pretvarajući logiku u matematiku. To je algebarska struktura koja sažima osnovu operacija I (AND), ILI (OR), NE (NOT), kao i skupovnih operacija kao što su unija, presek i komplement. I kolo će pokazati TAČAN rezultat (binarno 1), samo ako su svi ulazi 1. ILI kolo će pokazati TAČAN rezultat ako mu je jedan od ulaza 1. NETAČAN rezultat će pokazati samo ako su oba ulaza 0. NE kolo ima samo jedan ulaz, i signal na izlazu je suprotan od signala na ulazu. NI kolo može biti kombinovano sa I, što daje NI (NAND), i sa ILI, što daje NILI (NOR). Ova kola imaju isti proces ulaza signala, ali na kraju izlazi suprotan signal. Stvorio je algebru logike koja je nazvana Bulova algebra, i koja nalazi primenu u konstrukciji računara, uključujući strujna kola itd. Nažalost, nije živeo dugo, umire u 49-oj godini života, 8. decembra 1864. od prehlade, koju je dobio tako što je pešačio dve milje po kiši, kako bi stigao na predavanje, koje je održao u mokroj odeći.
0 Comments
Leave a Reply. |
AutorJelena Božić Kategorije
All
Archives
March 2020
|